Trigonometrijske funkcije su funkcije ugla: sinus, kosinus, tangens, kotangens, sekans, kosekans. Funkcije se mogu definisati za uglove trougla polazeći od geometrijskih činjenica, a zatim se periodično produžavaju na celu realnu osu.
Na slici prikazan je pravougli trougao ABC i označene su hipotenuza kao i ”naspramna”i ”nalegla” u odnosu na označeni ugao .
Kod svakog pravouglog trougla, možemo uočiti šest različitih odnosa njegovih stranica: odnos naspramne i hipotenuze, nalegle i hipotenuze, naspramne
i nalegle i tako dalje. Svaki od tih odnosa predstavlja po jednu trigonometrijsku funkciju i ima svoje istorijsko ime i skraćenicu, koja omogućava
jednostavniji zapis.
Osnovne trigonometrijske funkcije su periodične i zato nemaju inverznu funkciju na skupu R. Na primer, jednačina sin y = x ima beskonačno mnogo rešenja y za svako dato .Međutim, ako tražimo rešenje ove jednačine samo na nekom od intervala dužine na kome je funkcija monotona, dobićemo jedno i samo jedno rešenje za svako . Ako se rešenje traži na segmentu , dobija se funkcija :
© Milan Branković, Napravljeno pomoću alata GeoGebra